NASLOVNICA, PROPOVIJED

Isus nam pokazuje – nije dovoljno doslovno vršiti zakon

Držeći se Zakona nisu imali namjeru nasljedovati Boga, već ono što su čuli da je rečeno među ljudima, to jest ono što su ljudi ponavljali braneći svoje ljudske stavove i ponašanje.

U današnjem evanđeoskom odlomku slušamo nastavak pouke koju je Gospodin Isus upravio u svome Govoru na gori. I u današnjem tekstu slušamo kako on ispravlja stav ljudi pred Božjim Zakonom, premda može djelovati da ispravlja sam Zakon. Svojim riječima on je došao otkriti pravi smisao Zakona ukazujući kako nije dostatno vršiti ga doslovno, već tražiti pravu nakanu i volju zakonodavca. Ako to ne otkrijemo, ne možemo uopće pogoditi bit odredbi koje su donesene. A ljudi kao ljudi često su u doslovnome tumačenju imali pokriće za svoje jeftine i lagane interpretacije kojima su navodili vodu na svoj mlin, umjesto da se potrude razumjeti dušu onoga koji je propisao Zakon. A jer je svakome čovjeku bilo lakše uzvratiti na nanesenu nepravdu, nego oprostiti, onda su radije isticali kako je pisano: Oko za oko, zub za zub. Ili pak, jer je bilo lakše ljubiti prijatelja, a mrziti neprijatelja, držali su se doslovno jednoga teksta, zanemarujući kako sam Bog ljubi i dobre i zle, pravedne i nepravedne, imajući sa svima strpljenje i želeći da se svi spase. Osim toga, dobar i jeftin izgovor je bio: ponašamo se onako kako se ponašaju svi ostali ljudi. Ne činim ništa što bi bilo gore od drugih, te sebi dopuštam reagirati onako kako i oni reagiraju. 

Upravo takav stav koji su očitovali Isusovi suvremenici, stav je koji pronalazimo i danas u čovjeka našega vremena. Mnogi ljudi se u tumačenju odredbi drže onoga što je njima lakše i što po njihovoj procjeni odgovara slovu Zakona. Ljudi se neće niti zamarati da dođu do dublje spoznaje i samoga zakona ako su pronašli izgovor za svoje ponašanje držeći se njegova slova, to jest ako su pronašli neku ‘kvaku’ ili stavku zakona po kojoj mogu izbjeći vršenje njegove biti. I to se ne odnosi samo na ljudske, već su ljudi skloni tako tumačiti i Božji Zakon. A uz to, ako se dogodi da ‘tako čine i svi ostali’, onda je to dovoljno da se ozakoni bilo koja praksa i ponašanje. Gotovo da se malo tko pita je li to što čine ostali dobro ili ne, hoće li postići spasenjske učinke ili će nas odvesti do propasti, važno je imati izgovor da ne smijemo biti drukčiji od drugih. 

Kad to sve saberemo, onda vidimo kako je veliki problem našega vremena nedostatak kreativnosti i originalnog življenja među ljudima. To jest, to je problem čovjeka u svako doba. I na žalost, mnogi misleći kako su originalni, žive čineći što i svi drugi, to jest nasljedujući one koje smatraju svojim uzorima. A to su oni koji oblikuju ponašanje većine u društvu, to jest javnoga mnijenja i ponašanja. Tako većina ljudi nasjedne na to, te su uvjetovani iznutra nenametljivom nametljivošću moda koje pod krinkom ponude izvornog života ljude učine žrtvama tako jeftinog nasljedovanja ljudskog sivila i blijedih stavova. Mode ovoga svijeta kojih ljudi postaju globalni sljedbenici i potrošači, odvraćaju čovjeka od vjernosti Bogu, njegovoj volji i naumu, a u zamjenu mu nude ‘originalnost’ nasljedovanja ljudi, te ih dovode do toga da čine što čine i svi ostali ljudi, što i nije nimalo originalno. 

S druge pak strane Isus reagira upravo na takvo ponašanje svojih sunarodnjaka, ukazujući im kako u biti i nisu bili toliko revni u želji da nasljeduju Boga, već mode ovoga svijeta i svoje nahođenje. Jer držeći se Zakona nisu imali namjeru nasljedovati Boga, već ono što su čuli da je rečeno među ljudima, to jest ono što su ljudi ponavljali braneći svoje ljudske stavove i ponašanje. Svojim ‘a ja vam kažem’, Isus pokazuje koliko je on pravi tumač izvornog nauma Božjega koji postaje ključ čitanja Zakona. On želi da mi ljudi budemo svojim životom slični Ocu nebeskome, to jest pravi njegovi sinovi. Tom sličnošću pokazujemo pravu izvornost, a ne bijegom od njega i odbacivanjem sinovskog odnosa. Izabirući sličiti njemu, izabiremo biti izvorni, a suobličujući se ljudima postajemo kopija bića koje je izgubilo svoju iskonsku bit jer se udaljilo od Boga. Isus stoga očekuje od nas da se izdignemo iznad ljudskih mehanizma i impulsa stvarajući sebi nadnaravnu motivaciju da budemo savršeni kao Otac nebeski, umjesto da tražimo izgovor u vlastitome nesavršenstvu pravdajući se da tako čine svi ostali. Sve što činimo mi kršćani doista bi trebalo biti motivirano time da budemo djeca svoga Oca koji je na nebesima, to jest da se trudimo biti savršeni kao što je on savršen. U protivnom će nam se dogoditi da ćemo se suobličavati nesavršenim ljudima, umjesto onome koji je jedini svet i savršen, te time zaslužuje biti model koji nasljedujemo. Neka nas Isusova riječ osnaži da odvažno idemo tim putem koji nam je on naznačio i poradi čega je došao među nas da nas učini izvornima u našoj ljudskosti koja idem Božjim putem. 

Don Ivan Bodrožić | Bitno.net