Nakon preseljenja Rokovaca sa starog mjesta pod šumom Kunjevci, Rokovčani su u svom novom selu na današnjem mjestu sagradili drvenu crkvu svog svetog zaštitnika sv. Roka. Ta je skromna kapela postojala do 1814. godine kada su Rokovčani sagradili novu, sadašnju crvku, koju su opet posvetili sv. Roku. Prvi imovnik crkve Sv. Roka u Rokovcima napisao je svećenik Dragutin Teodorović 1919. godine, kada je u Rokovcima i Andrijaševcima osnovana samostalna kapelanija ili ekspozitura.
Crkva je obnavljana nekoliko puta iznutra i izvana 1938., 1951., 1983. i 2001. g. Za vrijeme 1920. godine u Zagrebu su kupljena tri zvona za crkvu posvećena Na uspomenu godišnjice osnivanja župe. Godine 1958. uvedena je električna struja, u ljeto 1960. obnovljeni su crkveni tornjevi, a u jesen 2002. uvedeno je plinsko grijanje.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata crkva nije bila oštećena. Iako ni u vrijeme Domovinskog rata crkva nije bila oštećena, bila je u vrlo lošem stanju, pa je obnova započeta 1999. g. Iste je godine srušena stara sakristija koja je bila oštećena vlagom, pa je podignuta nova uz pomoć dobrovoljnog rada župljana. U vrijeme župnika Mirka Crnčana obnovljen je toranj crkve 2000. g. i vanjski dio crkve 2001. g.
Današnja je župna crkva sv. Roka jednobrodna longitudinalna građevina s blago zaobljenom apsidom, kvadratnom sakristijom uz južnu fasadu i zvonikom u pročelju. Zadržala je tipične stilske karakteristike vremena u kojima je izgrađena.
